Osnove upravljanja motornim plovilom: kormilo, gas i kontrola broda za početnike

Motorno plovilo ne kormilari se poput automobila, i što prije to prihvatite, to ćete brže postati siguran zapovjednik. Automobil skreće pomoću prednjih kotača i drži se ceste. Motorno plovilo okreće se oko točke negdje blizu svoje sredine i klizi po podlozi koja se neprestano miče ispod njega. Kad jednom shvatite kako se brod zapravo ponaša u vodi, upravljači prestaju biti tajanstveni i postaju logični.

Ovaj vodič obuhvaća osnovne vještine koje treba svaki novi vozač motornog plovila: kako zapravo funkcionira kormilarenje, kako glatko koristiti gas, kako se brod okreće te kako vas vjetar i struja pomiču. Svladajte ove temelje najprije na mirnoj vodi i sve naprednije, od pristajanja do vožnje pri velikoj brzini, postaje puno lakše naučiti.

Kako motorno plovilo kormilari

Većina rekreacijskih motornih plovila kormilari usmjeravanjem potiska, a ne okretanjem kormila kao kod jedrilice. Na plovilu s izvanbrodskim ili krmenim propulzorom okretanje kola zakreće cijelu pogonsku nogu, tako da propeler gura krmu u stranu. Budući da potisak dolazi sa stražnjeg dijela, krma prva zaokreće, a pramac je slijedi. Ovo je najvažnija stvar koju treba usvojiti: stražnji dio broda pomiče se prije prednjeg.

To ima praktičnu posljedicu. Kad naglo skrenete, krma odlijeće prema vanjskoj strani zavoja. Ako ste blizu pontona ili drugog broda, upravo ta zaokrenuta krma zna zbuniti ljude. Uvijek zamislite luk kroz koji će krma prolaziti, a ne samo smjer u koji je usmjeren pramac.

Kormilarenje osim toga dobro funkcionira samo kad voda struji pored pogona. Bez gasa mnogi brodovi jedva reagiraju na kolo. Kratki nalet snage propušta vodu preko pogona i daje vam „zahvat” kormila, čak i pri maloj brzini. Zapovjednici to zovu „štrca gasa za kormilarenje” i to je tehnika koju ćete stalno koristiti u tijesnom prostoru.

Glatko korištenje gasa

Gas kontrolira i brzinu i, posredno, kako brod stoji u vodi. Novi zapovjednici često ga pomiču nervoznim trzajima. Umjesto toga težite glatkim, promišljenim promjenama. Nježno gurnite polugu naprijed da dobijete brzinu i nježno je vratite da usporite. Nagle promjene gasa uznemiruju brod, izbacuju posadu iz ravnoteže i otežavaju kontrolu manevara u tijesnom prostoru.

Naučite „mrtvu zonu” oko neutrale gdje se brzina uključuje. Na većini brodova postoji lagani „klik” u naprijed ili natrag prije nego što okretaji porastu. U tijesnom prostoru često želite ubačenu brzinu s gotovo nimalo dodatnih okretaja, puštajući brod da klizi naprijed ili natrag brzinom hoda. Vježbajte pronalaženje te točke laganog uključenja dok vam ne prijeđe u naviku.

Zapamtite i da motorno plovilo nema kočnice. Da biste usporili, smanjite gas i pustite otpor vode da odradi svoje, ili nakratko ubacite u natrag da zaustavite inerciju. Zaustavljanja planirajte rano jer brod nosi svoju inerciju daleko dulje od automobila.

Točka okretanja

Svaki brod okreće se oko točke okretanja, zamišljene točke oko koje se trup rotira. Pri kretanju naprijed točka okretanja nalazi se otprilike na trećini duljine od pramca. Pri kretanju unatrag pomiče se prema krmi. Razumijevanje toga objašnjava zašto krma toliko široko zamahuje u zavojima i zašto se brod drukčije osjeća u vožnji unatrag.

Zbog točke okretanja najsigurniji način razmišljanja o okretanju u marini jest zamisliti kako krma prolazi kroz luk. Dajte pramcu prostora, ali krmi dajte još više. Ako pramcem izbjegnete prepreku, ali zaboravite na krmu, zakačit ćete je. Iskusni zapovjednici pri sporom manevriranju prate krmu jednako pomno kao i pramac.

Čitanje vjetra i struje

Na vodi brod nikad ne miruje u odnosu na okolinu. Vjetar gura trup, a osobito visoke strukture poput flybridgea ili kabine, dok struja pomiče cijelu masu vode na kojoj plovite. Obje sile djeluju na vas, radio motor ili ne, a lagan brod s visokim bokovima može biti iznenađujuće brzo pogurnut u stranu.

Prije svakog manevra zastanite i utvrdite kamo vas vjetar i struja nose. Jednostavan trik jest promatrati zastave, privezane brodove i mreškanje na površini vode. Zatim iskoristite te sile umjesto da se borite protiv njih. Pristajanje uz vez uz vjetar, primjerice, omogućuje vjetru da vam pomogne usporiti i daje vam daleko više kontrole nego da klizite prema vezu s vjetrom u leđa. Dobri zapovjednici svaki pristup postave tako da priroda radi za njih.

Izgradnja samopouzdanja na otvorenoj vodi

Prije nego što se približite prometnoj marini, provedite vrijeme na otvorenoj, mirnoj vodi učeći kako baš vaš brod reagira. Isprobajte spore osmice, vježbajte zaustavljanje s brzine krstarenja i vožnju unatrag u ravnoj liniji, što je teže nego što zvuči. Bacite bokobran u more kao metu i vježbajte spor prilaz iz različitih kutova u odnosu na vjetar. Ova vježba u stilu „čovjek u moru” uči kontroli broda i prava je sigurnosna vještina.

Ako želite strukturirani put od ovih osnova do potpune ispitne osposobljenosti, tečaj boatingexamine vodi vas kroz teoriju upravljanja brodom i ispitno znanje iza nje, korak po korak, tako da vaša praksa na vodi ima čvrst temelj.

Često postavljana pitanja

Zašto mi brod stalno skreće kad želim ići ravno? Većina jednomotornih plovila ima prirodnu težnju da vuče na jednu stranu u mirovanju i pod snagom, uzrokovanu djelovanjem propelera (često zvanim „prop walk”). Mala, stabilna korekcija na kolu to obično poništava. U vožnji unatrag učinak je jači, pa očekujte da će krma naginjati na jednu stranu.

Koliko brzo treba voziti početnik? Dovoljno sporo da stigne razmisliti. U marinama se držite brzine bez vala, mrtvo sporo. Na otvorenoj vodi postupno povećavajte brzinu kako raste vaše samopouzdanje i nikad ne vozite brže nego što biste se mogli sigurno zaustaviti ili skrenuti ako se nešto pojavi ispred vas.

Trebam li gas za kormilarenje pri maloj brzini? Da, na većini plovila s izvanbrodskim i krmenim propulzorom. Kratki nalet u naprijed gura vodu preko pogona i daje vam zahvat kormila. Bez protoka vode pored pogona kolo čini vrlo malo.